Skip to content

ŽIVOTNA PRIČA NAJPAMETNIJEG ČOVJEKA NA SVIJETU, koji to nije želio da bude

Procjenjuje se da je Einstein imao koeficijent inteligencije 160, Isaac Newton 190, a Mark Zuckerberg ima 152. Ovi ljudi su širom svijeta poznati kao najveći geniji.

Ipak, postojao je samozatajni i ekscentrični inovator i pisac ukrajinskog podrijetla, kontroverzan je lik jer brojni znanstvenici negiraju tvrdnje kako je njegov IQ dosezao brojke između 250 i 300.

Imena Alberta Einsteina i Stevena Hawkinga se najčešće spominju kada se govori o izvanrednoj inteligenciji no činjenica je da ova dva genijalca ne drže vrh liste najbriljantinijih ljudi u povijesti.

Hawking čak nije ni najinteligentniji živi primjerak ljudske vrste. Zapravo zauzima tek 10. mjesto, a ispred njega se uz priznate genijalce iz prošlih vremena smjestilo dvoje šahovskih prvaka, kolumnistica Parade magazina te tri supergenijalca azijskog podrijetla od koji Cristopher Hirata i Terence Tao bilježe IQ viši od 220

No kontroverzni lider ove ljestvice je zapravo prilično nepoznat. Njegovo ime je William James Sidis. Ovaj Amerikanac rođen 1898. godine je već kao dijete pokazivao izvanredne matematičke i jezične sposobnosti. Nakon njegove smrti u javnost su procurile informacije kako je riječ o najbriljantnijem primjerku koji je ljudski rod ikada dao te je njegov kvocijent inteligencije na osnovu psihološkog testa iz 1933. godine, navodno, procijenjen na razinu između 250 i 300.

U pitanju je čovjek kojeg su svojevremeno smatrali čudom od djeteta. Bio je izuzetan matematičar, najinteligentniji čovjek u istoriji, poliglota i nadareni pisac.

U osmoj godini već je govorio 8 jezika. Njegov otac Boris bio je ugledni psiholog koji se ponosio sa četiri diplome Univerziteta Harvard. Majka mu je takođe bila ljekar. Kako su mu roditelji bili pametni i uspješni ljudi, isto su očekivali od svog sina. Ali, on je nadmašio sve pretpostavke i dokazao da je daleko više od prosječne osobe.

Zabilježen je podatak da je William sa samo 18 mjeseci umio da čita novine. Do osme godine, sam je naučio latinski, grčki, francuski, ruski, njemački, hebrejski, turski i jermenski jezik. Osim toga, mali William izmislio je sopstveni jezik i nazvao ga Vendergood.

Svjestan natprosječne inteligencije svog sina, Boris Sidis pokušao je da ga upiše na Harvard, ali su ga odbili, jer je William imao samo devet godina. Dvije godine kasnije, 1909, Univerzitet je prihvatio molbu i tako je William postao najmlađa osoba upisana na Harvard, navodi Wikipedia.

Do 1910. njegovo znanje iz matematike toliko se uvećalo da su profesori dozvolili da William predaje na časovima. Zvali su ga čudom od djeteta. Do 16. godine stekao je i diplomu iz studija umjetnosti.

Poznato je da slava može da bude veoma naporna i opterećujuća, naročito ako je steknete u ranim godinama. Ubrzo nakon diplome, William je rekao novinarima da želi da živi “savršenim životom”, koji je po njegovom mišljenju bio jedino usamljenički život. Takođe je objavio da se nikada neće ženiti.

Slava koju je stekao a nije je želio, njegova odluka odrazila se i na pritisak koji je William trpio od strane roditelja. Pošto je i sam bio ugledan i poznat, Williamov otac želio je da od sina napravi zvijezdu. Da bi to postigao, počeo je da primjenjuje svoje znanje iz psihologije na sinu i strašno da ga pritiska i forsira.

William James Sidis / Harvard 1914. godine Foto: Wikipedia

Iako je William kao dijete uživao u učenju, kada je odrastao njegovo mišljenje se promijenilo i za sve je krivio oca. Koliko je bio ljut na oca govori i činjenica da je, kada je Boris preminuo 1923. godine, William odbio da dođe na njegovu sahranu.

Kako su to obično geniji radili da se ne bi ni po čemu isticali, William je takođe radio slabo plaćen i običan posao. Zaposlio se kao pomoćnik sveštenika, ali su ga ljudi i dalje prepoznavali, pa je i taj posao promijenio.

1924. godine novinari su otkrili da Vilijam radi slabo plaćen fizički posao, ali ovoga puta su hvalospjevi o buntovnom geniju izostali – sada su novinski naslovi ismijavali nekadašnje čudo od djeteta i isticali kako William više ne umije da radi ono što je umio kao dijete.

To, naravno, nije bilo istina, što se kasnije i pokazalo kroz mnoštvo neprocijenjivih knjiga koje je William za života napisao pod različitim imenima.

Iako se trudio da živi u ilegali, William je 1919. priveden kao učesnik protesta u Bostonu i osuđen na 18 mjeseci zatvora. Ipak, roditelji su našli način da ga oslobode iz zatvora i umjesto toga, zatvorili su sina u sanatorijum na dvije godine.

William je cio svoj život proveo potpuno usamljen i rastrojen. Otuđio se od porodice i počeo da radi kao radnik na mašinama da bi sastavljao kraj s krajem.

William James Sidis, čovjek koji je mogao da promijeni svijet, preminuo je iznenada u 46. godini, uslijed izliva krvi u mozak, od čega je preminuo i njegov otac.

Usprkos tvrdnjama Williamove sestre zagubljen je svaki materijalni trag testiranja kojim je dokazana njegova vanserijska inteligencija.

Izvor: srednja.hr

Sidebar