Skip to content

TEHNOLOGIJE I IZUMI KOJE DUGUJEMO ISLAMSKOM SVIJETU

Od konzumiranja kafe i obroka od tri slijeda, do inovacija u hirurgiji i astronomiji, brojni su izumi kojima su muslimani zadužili svijet

Donosimo pregled nekih od najznačajnijih izuma koji su dio naše svakodnevnice, a predstavljaju važan doprinos koji su muslimani, od Kine do Španije, dali svijetu u najrazličitijim oblastima, od kulture do nauke.

Kafa

Samo porijeklo imena kafa vezano je za prostor Etiopije i Arapskog poluotoka.

Naime, vrlo rano je otkriveno da plodovi kave mogu fermentirati te se upravo na taj način kava u početku i spravljala. Kada je kava stigla u Europu nazivana je “arapskim vinom”

Foto: suju-foto /Pixabay

Negdje oko 1000. g. počeo se spravljati napitak od sušenih i isprženih sjemenki kafe koji je ubrzo postao širom prihvaćen u čitavoj Arabiji. Središte trgovine kavom postao je grad Mocha u Jemenu prema kojem se i naziva jedna od najpopularnijih vrsta kave – caffe mocca.

Kako je kafa dolazila iz muslimanskih zemalja konzervativniji talijanski vjernici tražili su od pape da je zabrani jer su je smatrali “pićem nevjernika”.

Papa Clement VIII (pontifex maximus od 1592. do 1605.) zahtjevao je da, prije zabrane, isproba novi napitak. Nakon što je probao kafu, oduševljen njenziom aromom, odustao je od zabrane.

Sapun

U vrijeme kada su se kupanje i pranje u Evropi smatrali lošim po zdravlje, muslimanima je to bio uobičajen ritual. Arapi su izumili sapun kakav danas poznajemo, od biljnih ulja sa dodatkom sode i aromatičnih ulja.

Engleska je prvi šampon upoznala zahvaljujući muslimanima.

Arapski brojevi

Arapski brojevi kakve danas poznajemo i koristimo (brojevni sistem s brojevnom bazom 10 – svi se brojevi mogu predstaviti znamenkama od 0 do 9), prvi put se spominju i koriste u radovima arapskih matematičara oko 825. godine.

Muslimanima pripada zasluga što čovječanstvo danas koristi algoritme, od njih smo preuzeli veliki dio teoretskih znanja iz trigonometrije i algebre, kao i samu riječ algebra.

Obrok od tri slijeda/Pasta za zube…

Koncept obroka od tri slijeda koji čine “supa, potom riba ili meso te voće” donio je iz Iraka u Kordobu Ali ibn Nafi (poznatiji kao Ziryab) u 9. stoljeću, kao i kristalne čaše, izum nastao kao rezultat eksperimenata sa kristalnim stijenama.

Za Ziryaba se vežu mnoga otkrića i izumi. Osim što je bio virtuoz na arapskoj lutnji oudu, instrumentu koji je preteča evropske lutnje, a kojem je dodao peti par žica, izumio je i pastu za zube, dezodorans, uveo brijanje, šišanje kose tako da otkriva vrat, kupanje ujutro i navečer, sezonsku odjeću i čitav niz drugih umotvorina.

Tepisi

Podovi u Evropi su bili nepokriveni dok na naš kontinent nisu doneseni arapski i perzijski ćilimi.

Otac avijacije

Prvi piloti nisu bila braća Wright.

Abbas ibn Firnas Statua /Foto: By Zaltmatchbtw, CC BY-SA 4.0, Wikimedia

Hiljadu godina prije njih, muslimanski pjesnik, astronom, muzičar i inžinjer Abbas ibn Firnas u nekoliko je navrata pokušao konstruirati napravu za letenje. Godine 852. koristio je tkaninu razapetu na drveni okvir što se danas smatra prvim padobranom.

Imao je 70 godina kada ga je naprava izrađena od svile i orlovog perja održala u zraku punih 10 minuta nakon što se otisnuo sa litice. Učinilo ga je to prvim pilotom u istoriji.

Mehaničke inovacije

U tom je području daleko najznačajniji pojedinac bio al-Jazari (1136. – 1206.).

Njegova knjiga Knjiga znanja o genijalnim mehaničkim napravama sadrži pedesetak mehaničkih izuma, s detaljnim opisom i crtežima.

Popis naprava koje je izumio je dugačak, a uključuje razne automate, mehanizme sa zupčanicima i naprave za podizanje vode. Među njegove najvažnije izume ubraja se koljenasta osovina, koja pravocrtno gibanje klipa pretvara u vrtnju kotača.

Tu napravu neki smatraju najvažnijom novinom u području prijevoza od izuma kotača, jer je ona omogućila korištenje snage pare i benzina u motoru s unutrašnjim sagorijevanjem mnogo stoljeća kasnije.

Vjetrenjače

Prva vjetrenjača konstriurana je 500 godina prije nego je prva sagrađena na tlu Evrope.

Jedini način preživljavanja u pustinji bilo je navodnjavanja pomoću vjetra. Godine 634., muslimanski izumitelj je sagradio prvu vjetrenjaču koja je koristila jedini izvor energije koji je arapska pustinja mogla ponuditi – vjetar, koji je uporno puhao mjesecima.

Prva vjetrenjača je imala 6 ili 12 jedara prekrivenih platnom ili palminim lišćem.

Navodnjavanje

Muslimani su izumili i razvili kompleksne sisteme navodnjavanja, bili su sposobni transportirati vodu na velike udaljenosti.

Sistem povezanih izvora u oblik slova “L” formirao je kompleksne podzemne tunele (qanat). Voda je transportovana ispod zemlje kako bi se spriječilo isparavanje, a sami tuneli su imali otvore za ventilaciju, što je pomoglo i protoku vode kroz tunel.

Qanati su u upotrebi i danas. Osim toga, muslimani su zaslužni za brojne druge izume kao što su vodenice, pumpe i brane.

Bοlnice

Prva moderna bolnica s doktorima i sestrama otvorena je 872. godine u Kairu.
Džamija Ibn Tuluna u Kairu, prva je organizirana bolnica koja je nudila besplatan tretman ρacijentima, bez obzira na stalež i platežnu moć.

Ideja bοlnice je bazirana na obavezi muslimana da pomažu bolesnima bez obzira ko su.

Arhitektura

Arhitektura je oblast u kojoj su muslimani dali nesaglediv doprinos. Mnoge velebne katedrale ne bi bile moguće bez muslimanskih izuma u arthitekturi jer su muslimani izmislili, između ostalog, različite vrste lukova koji su omogućili izgradnju svodova kompleksnih građevina širom Evrope.

Moderno bankarstvo

Ideja modernog bankarstva začeta je u arapskom svijetu. U 9. stoljeću, ne želeći prenositi novac preko nesigurnog područja, muslimanski biznismen je u Kini unovčio ček koji je izdala njegova banka u Bagdadu.

Knjižnice

Širom islamskog svijeta utemeljene su tisuće knjižnica.

Samo u Kordobi ih je bilo 17, a u jednoj od njih oko 500 tisuća naslova. U 13. stoljeću je u Bagdadu bilo 30 vjerskih škola od kojih je svaka posjedovala knjižnicu.

Knjižnica u Kairu u 10. stoljeću je sadržavala i do 2 milijuna knjiga, dok su europske srednjovjekovne knjižnice imale obično tek nekoliko stotina naslova. U 14. stoljeću je knjižnica Sveučilišta u Parizu imala 2000 naslova, a u 15. st. Vatikanska knjižnica tek nekoliko stotina naslova više, navodi Wikipedia.

Šah kakav danas igramo, unaprijeđena je verzija igre koju su u Perziji igrali prije 10. stoljeća.

Astrolab

U 8. stoljeću je u Perziji izumljen mjedeni astrolab. To je bio osnovni mjerni instrument astronoma za određivanje položaja Sunca, Mjeseca i zvijezda.

Bio je pomagalo u navigaciji i koristio se je u zemljomjerstvu. Prvi astrolab je vjerojatno načinio Hiparh u 1. stoljeću pr. Kr., a bio je poboljšavan tijekom vremena

Za islamski je svijet bio posebno važan jer je korišten za određivanje lokalnog vremena u svrhu rasporeda molitve, te za određivanje smjera Meke, prema kojoj se vjernik treba okrenuti tijekom molitve.

Astrolab/Foto: Wikipedia

Europljani su ga upoznali u 11. stoljeću, kroz tada islamsku Španjolsku. U 13. stoljeću je Abi Bakr načinio astrolab s kalendarom i zupčanicima. Astrolab je s vremenom postao instrument pomoću kojeg se je moglo riješiti 300 vrsta ρrοblema u astronomiji, geografiji i trigonometriji.

Ovo su samo neke od preko hiljadu značajnih muslimanskih inovacija na kojima je izgrađen moderni svijet i Zapadna civilizacija.