
Kmersko carstvo: Veličanstvenije od svega što su i Grčka i Rim ostavili iza sebe
Francuski istraživač Herin Mouhout iznenadio je 1858. godine svijet svojim otkrićem.
On je usred džungle Kambodže otkrio hram, koji je veličanstveniji od svega što su i Grčka i Rim ostavili iza sebe, nalazi se oko 240 km sjeverno od Phnom Penha, glavnog grada Kambodže.

Angkor Wat je najvažniji i najveći hramski kompleks kambodžanske regije Angkor u kojoj je do danas otkriveno više od 1000 hramova.
Uskoro se otkriva kako Angkor Wat nije nekakva jedinstvena stvar, već dio golemog kompleksa građevina hramova i palača izgrađenih u godinama 800. do 1200. na površini od gotovo 80 km2.

Nešto kasnije došlo se do spoznaje kako je nekada u džungli Kambodže moralo biti izgrađeno na tisuće hramova, čitava prašuma obrađenog kamena, a sve je to sačinio narod po imenu Kmeri.

Angkor Thom (doslovno “Veliki grad”) je posljednji i najdugovječniji glavni grad Kmerskog Carstva koji se prostire na 9 km kvadratnih, a koji je na vrhuncu moći imao oko 80.000-150.000 stanovnika.
Osnovao ga je kralj Jayavarman VII. koncem 12. stoljeća kojeg su često opisivali kao mladoženju, a grad kao njegovu ženu.
Kralj Jayavarman VII je odlučio da njegovo carstvo nikad neće biti ranjivo, pa je oko grada podigao zidine visoke osam metara, a iza njih prokopao masivne jarke kako bi zaustavio napadače.

Zid ima na svakom čošku kule koje su služile kao svetišta, nekoliko ulaza, a iznad njih ogromna lica isklesana od kamena.
U gradu se nalazi više značajnih istorijskih objekata i hramova, a najznačajniji je hramski kraljevski kompleks Bayon koji se nalazi u samom središtu grada.

Ostale značajne građevine skupljene su oko “Pobjedničkog trga”, među njima i Terasa slonova, Terasa kralja gubavca, Khleangzi (“skladišta”), Vimeanakas (“Nebeski hram”), Preah Palilay…

Posljednja građevina izgrađena u Angkor Thomu je bio hram Mangalartha iz 1295. godine.

Od tada su ove građevine bile održavane, no sve manje i manje dok nisu potpuno napuštene prije 1609. godine kada ga je jedan zapadnjački posjetitelj opisao kao napušten grad, fantastičan poput Platonove Atlantide.

Opširnije o carstvu Kmera možete pogledati u dokumentarcu ispod:
Hramovi su 1992. godine upisani na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Aziji i Oceaniji.