Skip to content

Cenić: Porodicama u BiH koje žive od 600 KM mjesečno bih dala Nobelovu nagradu za ekonomiju

  • U medijima se prije nekoliko dana pojavila informacija da su radnici u FBiH najsiromašniji u cijeloj Evropi.

Zatim je Vlada to demantovala informacijom da su plate ipak nešto veće, da podatak nije 406 KM, nego 601 KM.

Ekonomska analitičarka Svetlana Cenić kaže da ljudi u Bosni i Hercegovini jesu među najsiromašnijima u Evropi, a ono što nas, takoreć, vadi, jesu niske cijene u odnosu na zapad, što se tiče određenih proizvoda.

Međutim, hrana nije baš toliko jeftinija, a od hrane se najviše živi.

– Što se tiče Vlade FBiH, oni su toliko puta mijenjali metodologiju, i u toku pandemije, kada je u pitanju BDP, je li pad ovoliki ili onoliki, pa ga koriguju, pa oni objave jedan podatak, a Agencija za statistiku BiH drugi, što pokazuje da se statistika u BiH šminka.

– Osim što smo najsiromašniji, i statistika nam je najlošija u Evropi, i vrlo nepouzdana, ističe Cenić, te dodaje da je najbolje sam gledati i doći do podataka.

– Vidjeli ste kako su cijene rasle na mala vrata u zadnje vrijeme. Građani se zadužuju kod banaka, a banke su u proteklom periodu najviše profitirale od nenamjenskih kredita.

  • – Ti krediti služe da se neki problem premosti. Uzimaju se da bi se platile režije i da bi se nekako preživjelo.

– Za mene je možda i najporazniji podatak u svemu ovome bio kada me je jedno drago biće, koje je časno radilo u hotelu koji je zatvoren, pitalo da li znam nekoga kome treba bubreg.

– On je došao dotle izdržavajući porodicu. Ako to nije porazno, ne znam šta jeste, navodi Cenić.

Statistika je jedno, a ovakvi primjeri nešto potpuno drugo i pokazuju nam bolje u kakvoj smo situaciji.

Sindikalna potrošačka korpa u januaru iznosila je nešto više od dvije hiljade KM, a u isto vrijeme mnogo je porodica koje žive od jedne plate koja iznosi oko 600 KM. Cenić je prokomentarisala tu matematiku.

– Ja bih dodijelila Nobelovu nagradu za ekonomiju tim porodicama, koje od takve plate doručkuju ručaju i večeraju.

– Možda neko ko radi ima neki topli obrok, koji dobije u kešu, ili je ishrana u preduzeću, pa je tu jedna glava manje, jer on ili ona će nešto jesti.

Voljela bih također da mi ovi naši časni kreatori ekonomske politike objasne, kada je u pitanju plata koju oni prijave, neka je ona pet hiljada u prosjeku, kako se od te plate sagradi i kupi pet stanova, dvije vile, itd.

Kako se to imaju računi po inostranstvu i kuće na moru?

Pet hiljada u odnosu na 600 KM je ogromna razlika. Ali i od tih pet hiljada, ako jedete normalno, potrošačka korpa je oko dvije hiljade, te ostale tri hiljade da ostavljate na godinu dana ili dvije, tri, i dalje ne možete kupiti jedan stan, kuću ili vilu kakvima oni već raspolažu.

Možda je zbog toga tolika buka oko jedinstvenog registra fizičkih lica pri Centralnoj banci, ocjenjuje.

Pogledajte video:

Sidebar